U tropskom dijelu Tihog okeana razvija se Super El Ninjo, koji meteorolozi već nazivaju istorijskim i koji bi mogao imati dugoročne posljedice ne samo na temperature već i na globalnu ekonomiju.
Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) procjenjuje da postoji oko 90 odsto izgleda za vrlo snažan El Ninjo tokom jeseni i zime 2026/2027. godine. Prema istoj prognozi, postoji 69 odsto vjerovatnoće da bi do kraja godine ovaj događaj mogao dostići snagu najjačeg El Ninja ikada zabilježenog.
„Scientific American“ navodi da bi ovaj El Ninjo mogao biti najjači od 19. vijeka. Adam Skejf (Scaife), rukovodilac dugoročnih prognoza britanskog Met Ofisa, opisao ga je kao do sada nezabilježen događaj i rekao da nikada nije vidio tako snažan signal El Ninja u prognozama.
Veoma snažan prirodni klimatski fenomen
Razlog za zabrinutost nije samo činjenica da se razvija veoma snažan prirodni klimatski fenomen. Problem je što on dolazi u trenutku kada je Zemlja već neuobičajeno topla zbog ljudskog zagrijavanja.
Drugim riječima, El Ninjo ne počinje na „normalno“ zagrijanoj planeti, već na planeti koja već obara temperaturne rekorde.
El Ninjo je prirodni klimatski ciklus koji se u prosjeku pojavljuje svake dvije do sedam godina i najčešće traje između devet i 12 mjeseci. Centar mu je u tropskom Pacifiku.
U uobičajenim uslovima pasati duvaju s istoka prema zapadu i potiskuju toplu površinsku vodu prema Aziji i Australiji, dok hladna voda iz dubina izbija uz obalu Južne Amerike.
Tokom El Ninja ti vjetrovi oslabe, pa se topla površinska voda počinje pomjerati natrag prema istoku, ka obalama Perua i Ekvadora. Okean tada otpušta velike količine toplote u vazduh, što podiže globalne temperature i mijenja raspored padavina.
NOAA objašnjava da upravo ta povezanost okeana i atmosfere omogućava da El Ninjo djeluje daleko izvan područja u kojem nastaje. Promjena temperature mora utiče na velike vazdušne struje i položaj mlazne struje, a time i na raspored toplote i padavina na drugim kontinentima.
Tamo gdje je inače suvo može početi obilno padati kiša, dok područja koja zavise od redovnih padavina mogu ostati bez njih. Negdje donosi poplave, drugdje požare. Nekim poljoprivrednicima može pomoći, dok drugima može uništiti usjeve.
Upravo zbog toga naučnici izbjegavaju da El Ninjo opisuju kao dobar ili loš fenomen.
Emili Beker (Emily Becker), istraživačica sa Univerziteta u Majamiju koja učestvuje u NOAA-inim prognozama El Ninja i La Ninje, za „National Geographic“ upozorava da je riječ o prirodnom procesu koji „jednostavno postoji“. Međutim, njegova snaga određuje koliko će velike biti posljedice.
Posljedice klimatskih promjena
Uobičajeni El Ninjo znači da se površina mora u ključnom dijelu tropskog Pacifika zagrijava otprilike jedan do dva stepena Celzijusa iznad prosjeka. Već dva stepena smatraju se veoma snažnim događajem.
Očekivanja za aktuelni El Ninjo znatno su viša. Prema „Scientific Americanu“, prognoze upućuju na oko tri stepena Celzijusa iznad prosjeka. Takve vrijednosti ulaze u područje koje se naziva „super El Ninjo“.
Jedna od najvažnijih posljedica biće viša globalna temperatura.
El Ninjo sam po sebi ne uzrokuje dugoročno globalno zagrijavanje. On je prirodni klimatski ciklus. Međutim, tokom snažnog El Ninja ogromna količina toplote iz okeana prelazi u atmosferu, čime se dodatno podiže globalna temperatura.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) potvrdila je da je 2024. godina bila najtoplija godina u 175-godišnjem instrumentalnom zapisu, sa prosječnom globalnom temperaturom oko 1,55 stepeni Celzijusa iznad nivoa iz perioda 1850–1900. godine.
Upravo je ta kombinacija ono što aktuelni El Ninjo čini posebno važnim. Prirodna oscilacija sada se nadovezuje na dugoročno zagrijavanje planete.
Ako su okeani već topliji, atmosfera već toplija, lednici već pod pritiskom, a tlo u nekim područjima već suvo, dodatni klimatski poremećaj može biti dovoljan da sistem pređe prag nakon kojeg posljedice postaju mnogo ozbiljnije.
Prema Met Ofisu, 2027. godina bi vrlo vjerovatno mogla preuzeti mjesto 2024. kao najtoplija godina otkad postoje mjerenja. El Ninjo svoj uticaj na globalnu temperaturu ne pokazuje odmah, pa bi vrhunac toplotnog učinka mogao uslijediti tokom 2027. godine.
Najveći paradoks El Ninja
Najveći paradoks El Ninja jeste to što isti fenomen može istovremeno izazvati potpuno suprotne vremenske prilike na različitim krajevima svijeta.
Dijelovi Perua i Ekvadora mogu zabilježiti mnogo više padavina nego inače, uz opasnost od poplava. Istovremeno su Australija, Indonezija i dijelovi južne Azije skloniji sušnim uslovima.
U južnoj Africi El Ninjo je povezan sa većom vrućinom i sušom, što direktno pogađa poljoprivredu i dostupnost hrane. U Indoneziji i Australiji manje padavina i više temperature mogu povećati opasnost od šumskih požara.
U Južnoj Americi situacija bi mogla biti još komplikovanija. Obilne kiše, poplave i odroni pogodili su prošle sedmice Peru. Istovremeno je u drugim dijelovima regiona problem upravo suprotan i ogleda se u nedostatku vode.
„Reuters“ navodi procjenu Svjetskog programa za hranu (WFP) prema kojoj bi ovogodišnji El Ninjo mogao gurnuti gotovo 49 miliona dodatnih ljudi u stanje akutne gladi.
Kritične zemlje
Najteže bi mogli biti pogođeni dijelovi Srednje Amerike i južne Afrike.
Klimatski šokovi mogu pokrenuti lanac problema: propadne usjev, cijene rastu, smanjuju se prihodi poljoprivrednika, povećavaju se troškovi hrane, a države moraju izdvajati više novca za pomoć i obnovu.
Iako zvuči paradoksalno, snažan El Ninjo ima i jednu prednost: meteorolozima daje relativno dobar signal o tome šta bi se moglo događati mjesecima unaprijed.
Emili Beker za „National Geographic“ ističe da El Ninjo mijenja globalnu atmosferu na način koji povećava mogućnost predviđanja određenih obrazaca.
To znači da države mogu unaprijed pripremati sisteme za snabdijevanje vodom, poljoprivredu, energetiku, zdravstvo i zaštitu od poplava.
To je posebno važno jer El Ninjo ne dolazi iznenada. Okean se zagrijava postepeno, sateliti ga neprestano prate, a istraživačke plutače mjere temperaturu i stanje mora i na dubinama većim od 300 metara.
Naučnici tako mogu vidjeti kako se toplota pomjera prema površini i procijeniti razvoj događaja.
(Avaz)
